Inaguração Projeto Infrastutura Luxo

Reitor universidade koa fita ba rehabilitação estrada sustentável



Bolu modelo Sana mak ne'e
Imagem iha leten ne’e ha’u bolu hanesan ceremónia inaguração nebé ha’u adora tebes. Ne’e laos tanba ceremónia ne’e luxo: ema bo’ot barak mak marka presenca, hahan barak, hemu wiskey, ou festa bo’ot. Maibe, tanba ninia simplicidade nebe mak tau prioridade as liu ba ‘isin’ duke ‘kulit.’ Isin tanba, obra nebe maka halo nia inaguração bá ‘koa fita’ ne’e remata keleur ona. Ninia qualidade diak tebes. Koa fita ne tan neing perturba público nia interese maske halao los iha fatin babain ema nungka mamuk. Evento ne’e acontese hanesa express, lori 20 minutos deit pasa ona. Ema fila isin tama ba ida-idak ninia baraka hodi halo servicos.   

Ida seluk tan maka inaguração ne’e lao hanesan festa ceremónia ema kiak nian. Público mai rona reitor universidade ninia palestra badak ne’e ho hamrik deit, iha loron matan okos; laiha ema ida (ita nian karik) maka tara salenda ba reitor ou ema dignitários seluk ninia kakorok wain hira sira mosu iha fatin. Ida seluk maka, ema la oferece aihan bo’ot ou luxo. Laiha koa dosi andar ou rabenta tinto botir. Público consume deit dosi bolo, pan cake. Pan cake ne’e ninia modelu ou forma ita hare hanesan sana, maibe la bo’ot no la belar hanesan ne’e. Imajina, han bolo mak be hemu laiha, sa tan kamat rua dala ida, bolo belit iha kakorok dada is la diak hotu.

Estrada Transformado 
Ceremónia hanesan ne’e acontese ba projeito físico nebe ho orçamento 11 milhões, pois aumenta tan 600 mill? ‘Fonte ne’e dehan.’ Ouh, então ne’e ita balun admira wain hira tutan hamutuk buat sira nebe maka acontese iha Timor. Baku fila deit lia fuan nebe hau temi iha leten. Karik ita comprende kedas saida mak bai-bain ita halo iha Timor quando compara ho saida maka hau conta hela ne’e.

Parte luxo mak ida ne’e. Perspetiva luxo husi ema ne’e ninian, maibe karik ita considera hanesan la moderno ida. Primeiro mak, inaguração ne’e halo ba projeto ida bolu dehan infrastrutura sustentavel. Projeto infrastutura ne’e haforca estrada no systema drainagem. Objetivo maka atu halo drainagem sira lao ho sustentavel; laos deit uja sumente no besi hodi facilita udan ben halai lalais maibe mos imita systema natureza. Componente natureza nian hanesan du’ut, kuda ai barak nebe abut bele susu be lalais no abut bele kaer metin rai ho força. Hirak ne’e sira considera hanesan projeto luxo tanba, agora rai nebe ita hela la diak liu maske ita uja sasan moderno deit. Karik ida ne’e ita considera laos luxo iha ita nia rain. 


Besi at mak ne'e
Segundo luxo maka, bis bestua ida bolu dehan KU Trolley ne’e maka tula reitor universidade nian mai fatin ceremónia. Bis bestua ne’e ema cuidado los hanesan osan mean bo'ot iha comunidade universidade ninian. Iha fatin ceremónia nian, público hotu hotu hateke bestua ne’e matan naklosu hanesan feto ran ida hare mane klosan bonito ida liu ba  ou mane klosan ida tolan kaben wain hira hare feto metan midar ou feto mutin ida liu iha ninia oin. Ema barak husu hakarak sae fali hanesan ne'e do que bis ida nebe mak sofer buti deit butão odamatan loke ona. Sira considera ida ne’e hanesan recurso luxo tanba valor istoria nian nebe sei nugka bele hetan wain hira sira failha preserva. Bestua ne’e sai mai halo operacão iha tinan 1910. Ne'e transporte primeiro ba escola. Tanba ne iha valor as tebes.

Istória ne hatudo licão mai ita katak, atu sai sociadade nebe mak desenvolvido ita la presija tengki moris hanesan ema rico. Halao sasan ho simplicidade, liu-liu tuir capacidade ita nian, ne furak liu do que ita halo buat nebe mak força la too maibe dudu deit. 


 **Espera katak istória ne’e bele fo inspiração