FASILIDADE TURISMO

Fasilidade turismu nebe maka agora dadaun iha ona maka hanesan tuir mai ne:

1. Com Beach Resort



















2. Guest House SINA

3. Guest House KATI

A.COM BEACH RESORT
Hotel classe medio mos agora dadauk ne iha ona. Hotel ne ho naran COM BEACH RESORT. Keta hak fodak..????!!!!, ne laos Timor oan nian maibe halo husi ema estrangeiro nebe mak bain-bain ita bolu naran Investedor Estrangeiro. Kompanha ne mai husi Australia. Atu hatene liu tan kona ba informasaun hotel Com Beach Resort ita bot sira bele klik mai ne'e.

Guest House nebe mak hari iha Com hanesan fatin aluga hodi toba ba ema turista domestik no husi rai liur, hahu husi inisiativa povu balun iha Com rasik. Sira hanoin katak turista barak mak mai iha com toba deit iha tasi ibun ou rai henek, nusa mak ita la halo hanesan Guest House (Penginapan) para ema turista sira mai aluga hodi toba. Husi hanoin ida ne’e maka sira hari uma aluga hirak ne’e e guvernu mos fo suporta ba sira. To oras ne tuir hau nia observasaun bain hira ha’u pasa ferias ba Com, usaha ne lao susesu tamba dala barak turista sira mai toba e mos no fo beneficiu signifikan ba povu nebe maka iha Guest House. Tuir mai imagem no informasaun balun kona guest house nebe maka hau temi iha leten.

B. GUEST HOUSE SINA
Nain husi Guest House SINA maka naran Sr. Edmundo Da Cruz
No. Contacto 7291196

Han dader (Breakfast)
Han Meiudia (Lunch)
Han Kalan (Dinner)
Kustu ba hahan konformi ba menu nebe maka ita hili

Fasilidade hanesan:
Kuarto Toba iha nen (6)
Electrisidade (uja Generator)
Be mos
Kustu toba ba kalan ida maka $20

C. GUEST HOUSE KATI
Nain husi Guest House KATI maka naran Sr. Angelo Da Cruz
No. Contacto 7324294

Hahan hannesan:
Han dader (Breakfast)
Han Meiudia (Lunch)
Han Kalan (Dinner0
Kustu ba hahan konformi ba menu nebe maka ita hili

Fasilidade hanesan:
Kuarto Toba iha nen (6)
Bar
Electrisidade (uja Generator)
Be mos
Kustu toba ba kalan ida maka $20

KONA BA COM


Administrativamente

Administrativamente, Com hanesan Suco ida nebe maka tama iha regiaun administrasaun Distritu Lautem, Sub Distritu Lautem. Suco Com nia laran iha Aldeia nen (6), maka hanesan Aldeia Vailovaia, Aldeia Muapusso no Aldeia Lohomatu no inclui mos aldeia tolu mak hanesan Aldeia Iraono, Aldeia Pitileti no Aldeia Etepiti.

Karakteristiku Topografia
Com ho ninia karakteristiku topografi nebe maka iha foho barak no rai tetuk nebe maka ladun luan. Tamba ne populasauan balun halo ninia uma ou hela fatin iha foho ninin.

Kondisaun Estrada
Husi Dili to‘o Com mais ou menus kilomentro atus rua ho balun. Kondisaun estrada atu esesu ba Com diak no estrada to’o Com halo ona ho aspal desde iha tempu okupasaun Indonesia.

Estrada/Foto (Prof).

Tasi
Tasi nebe maka klean no hakmatek halo ita confortavel hodi enjoi ita nia pasiar iha Com. Iha tasi okos mos ita bele hetan sasan tasi nian oinoin nebe maka sei tomak no kapas. Sasan tasi nian sira ne’e balun destroi ona husi lima ema sira nebe maka laiha responsavel, ne duni problema ida ne ita hotu nian responsa bilidade par atu tau matan.

Tasi/Foto (Prof).

Rai Henek Tasi Ibun

Rai henek nebe maka iha tasi ibun area Com nian ne’e mutin no mos tebes. Mais ou menus nia naruk hamutuk kilomentro rua nolu no seluk maka iha fatuk.

Rai henek mutin/Foto (Prof).

INTRODUSAUN

Em geralmente Timor Leste hanesan nasaun nebe mak riku tebes, laos deit riku ho ninia minarai nebe maka agora dadaun balun eksploitasi (Foti/Supa) tiha ona maibe povu seidauk hetak ninia resultadu nebe maka diak, maibe riku ho ninia foho no tasi nebe maka furak tebes. Husi Oecusse to Tutuala ita hetan foho tutun nebe maka matak no linha tasi ibun nebe maka nakonu ho rai henek ida mutin no mos tebes. buat hirak ne ita bele utiliza ho didiak par hodi bele fo beneficiu ba povu Timor Leste. Oras ne’e dadauk estadu timor leste identifika ona fatin balun nebe maka hare hanesan iha potensia turismu nebe makas. Fatin hirak ne’e hanesan: Maubisse ho ninia Pousada, Dili ho ninia Area Brangca, Tutuala ho ninia Jaco, Com no seluk tan nebe maka la temi iha ne’e.
Iha blog ida ne’e hakerek na’in sei Ekspose (foka/hasai) liu maka potensia turismu iha Com Lospalos, ho rasaun katak la dun iha konhecementu nebe maka diak ba iha area seluk. Iha Distritu Lospalos, agora dadauk iha fatin balun nebe maka estadu identifika ona katak iha potensia turismu nebe maka makas, liu-liu wisata pantai. Fatin hirak ne maka hanesan Ilha Jaco (Tutuala) no Com. Prinsipalmente agora dadauk aktividade turismu populasaun nebe maka lao tia ona iha Com maka hanesan Guest House, no aktividade negosiu kikoan seluk nebe maka moris tamba iha turista mai iha fatin refere. hanesan mos maluk balun nia objektivu katak sidadaun hotu-hotu presija fo kontribuisaun ba prosesu desenvolvimentu rai doben timor leste. ho objectivu ida ne'e maka ha'u nudar sidadaun ida husi populasaun Timor Leste rihun ba rihun hakarak atu sharing (fahe) informasaun iha blog simples oan ne’e, karik iha beneficiu ba maluk sira nebe maka visita iha blog ida ne'e.
NB:
Atu fo hatene ba maluk sira nebe maka visita iha blog ne katak, ha’u iha objektivu ida atu fo kontribuisaun ba prosesu desenvolvimento. Maske ida ne la dun signifikan kuando kompara ho buat nebe mak stakeholder sira halo ba nasaun. Hau halo blog ida ne para atu fahe informasaun kona turismu nian no laos iha objektivu komersial ou atu hetan benefisiu ruma husi ne’e. E hau hakarak hatete deit ba visitantes sira katak hau halo blog ida ne’e para atu fo hatene buat nebe maka hau hatene no atu hakerek buat nebe maka hau hanoin liu-liu kona ba assunto turismu nian iha rai doben Timor Leste.
Author: Prof. Konurat.