Presiza Desenvolve Setor Turismu ho Sériu

 
Infrastrutura básika barak maka melhoradu ona. Estrada nasional hanesan Dili - Ainaro; Dili - Batugede; Dili - Lautem, Baucau - Viqueque; foin iha dia 26 Novembru rona notísia katak iha tan projetu foun Gleno - Hatubuilico. Estrada kaber tena hanesan ajuleiju uma laran nian. Sa tan freeway husi Suai - Zumalay, ne semo deit. Depois, ponte kais Dili foin remata - Oe-cusse nian halo keleur ona; Dili - Atauro (rona katak ema deskute hela atu halo). Atu sae aviaun moso Aeroportu Oe-cusse furak ona. Suai nian bot hanesan mos. Hela Dili nian maka agora iha diskusaun nia laran hela atu halo iha tempu badak tanba ne stratejiku tebes ba turismu . Eletrisidade? keta husu, tanba ne komesa kedan husi tinan barak ba kotuk. Ate kuaje Timor laran tomak atu kobre hotu ona. Bé mos? naturalmente Timor ne fonte bé barak. Ema iha Médiu Oriente deit bele moris. So ke ita nia problema maka seidauk dada ba kada ema ida-idak ninia uma. Agora infrastrutura básika kuaze barak maka iha ona no seluk barak tan sei OTEWE hela, será que ita sei uza nafatin rasaun problema infrastrutura?

Lae ona! ita presiza sériu no move on tanba ita halimar mak barak demais liu. Komesa husi alokasaun orsamentu. Ita presija hapara ona orsamentu ba aktividade sira nebe maka nia resultadu la klaru. Para ona aloka orsamentu ba aktividade em nome desenvolvimentu turismu ba halo konferensia iha rai liur, tuir expo, promosaun, lori investidores, asina nota de intendimentu ho ASEAN, WTO, UNDP, UNKNOWN, UNFORTUNATE, no ho UN...UN, ou Inter-Inter sira seluk. Sim, presiza duni, maibe tahan oituan, hein lai, depois, ita uza osan sira ne uluk hodi desenvolve didiak tia lai sasan sira ida ita atu fa'an ne lai. Kuandu forsa ona iha rai laran, ema maka mai deit. Alternativu seluk maka halo website ho video informativu no kapas hodi nune ita mos la presiza gasta osan barak, ema bele aprende husi internet deit antes atu mai visita. Tanba saida maka ita halo hanesan ne? tanba TIMOR OSAN OITUAN DEIT, LA BARAK IDA! Se kontinua nafatin, ema ida-rua maka aproveita liu husi ba pasiar no hetan perdiem makas; kona ba resultadu, ne longu prazu, e nu fim, ne segredu Aman laran luak Ninian.

Ita presiza sériu mos hare didiak ona ba ita nia planu stratejiku sira nivel implementasaun. Ita iha ona planu nivel nasional, mas ida ne sai hanesan matan dalan deit ba hodi hatene ita nia objetivu komun. Nia sei jeral liu, kalkula ba distansia karik, nia iha kalohan neba. Ita presija hare planu tematiku no spefisiku sira kada setor alen de ida-didak nia objetivu prinsipal, enkasha mos objetivu nasional desenvolvimentu turismu nian. Kada setor mos tengki konta ou konsidera ou integra komponente turismu nian. Planu sira ne'e presiza kait malu no implementa ho sériu para nia resultadu bele akumula hamutuk hodi fo impaktu bot kedan. Ema balun koalia nune, "oho manu rua ho fatuk ida deit" se lae, ita mak lao hansa ne'e nafatin, ida-idak mai ho nia projetu, nu fim resultadu nungka mosu no kontinuasaun laiha hela deit to fim do mundu.

Presiza komesa ona kuda kultura institutional foun. Hadia ita nia stratejia sira, tengki klaru no asaun sira tengki kona kedan mat laran. Ita atu desenvolve fatin turistiku ida, konseitu tengki klaru, objetivu tengki klaru. Hakat tok husi office laran sai ba koalia ho instituisaun relevante sira nebe iha papel. Se mak dada tutan ahi ba neba, se mak fui aspal ba iha neba, se mak dada bé ba neba, se maka atu fo siguransa no seluk-seluk tan. Presiza koalia hamutuk no kria objetivu comun no ikus keta haluha tau kedan ninia timeline ba servisu sira nebe iha.

Ita presiza tebes halo sasan ho sériu, se lae maka sei nafatin deit. 'Embot' iha nasional labele izola nia kakutak no konseitu ba deit iha espasu medida botir nian deit tanba interese no previleju . Tengki hanoin, imajina, no hateke luan hanesan husi Ramelau tutun tun ba karaik. 'Embot' labele koalia barak liu kona ba persentagem ejekusaun orsamentu. Tanba ida ne servisu prinsipal akuntan ninian. Mos la bele koalia barak liu maka progresu projetu no prosesu pagamentu tanba ne servisu prinsipal project manager no enjinheiru sira nia (se karik projetu fisiku ruma). Se nune nafatin maka ho lian bapa nian karik ema bolu Menteri rasa Akuntan ou Menteri rasa Project Manager. Iha Timor dala ruma ita susar atu distingisa pojisaun ema nian se ita rona deit husi vokabulariu nebe maka sira uza.

**Espera ida ne'e bele for inspirasaun.



 

Bicycle-Sharing System in Oé-Cusse

To those who have gone to big cities like in the USA or Europe or similar, bicycle-sharing system is not a new thing. This non-motorized transport system has become a trend recently. I saw on Facebook that Oé-Cusse (Special Economic Zone) has also just started following the rail even though as a beginner. However, what matters here is not about the size, but the intention and the initiative itself.

I believe that the intention is to try to develop tourism sector, particularly in Oé-Cusse town. This bike sharing system will facilitate visitors to get around because there is no public transport system yet. Individual private transport rental is even freaking expensive. So this is a very good help for visitors. I have not tried it yet because the installation was only made after my last visit, or maybe I just did not know about it? I am looking forward to trying it.
 
Taking initiative is very important. When you have set your vision, try new things to achieve the vision. In the context of Timor-Leste, I think some people may think the initiative is unimportant. People would prefer to build roads and then buying cars to load the roads intensively and heavily. However, Oé-Cusse has set an example by initiating this small scale and petty project to educate its people and its visitors to live more green in the future. I think the short-term impact of this initiative is kind of debatable. However, the long-term one will be deep for environment and for economy as well.
 
I found consistency between goal of creating the special economic zone and the initiative. The special economic zone model is a national pilot project where its authority is expected to try different development initiatives to see what work and what do not. For me, bicycle-sharing system will be successful. One reason is because infrastructure such as roads, sidewalks, street lights are all improved already. Second is the town is relatively safer compared to any other town in this country, even compared to Dili.  Visitors are not afraid of riding bicycles anywhere they want to go to.
 
**Hope this gives you an inspiration

Udan Besik Monu Rai, Lixu Hein sai Husi Knua

Wain hira hau hasoru ema estranzeiru foun ruma ba tempu ikus nian, hau sempre husu "oin nusa ita bot nia impresaun kona ba Cidade Dili?" maioria dehan katak problema ida ambiente foer (lixu) sai hanesan problema bot. Karik problema ne mak resolve, Dili furak los tanba cidade ne besik tasi no kor rai henek diverse: iha parte Leste, rai henek kor mutin furak los, iha parte Oeste, rai henek kor metan morena.

Maske ema barak esforsu ona hanesan kampanha raut foer halo husi grupu komunidade, asosiasaun, no guvernu rasik. Mas ita hare neing iha mudansa oituan mos laiha (tinan ba tinan nafatin amen). Realidade hatudu katak ohin rame-rame hamos i hasai foto-video par sai iha media sosial i televisaun nasional, aban FOER tan fali.

Durante bain loron fulan hirak nia laran, lixu sira ita soe subar hakmatek los iha mota laran, rai kuak, fatuk kuak, kakuluk uma, kait iha ain hun leten, ai hun okos, kait iha moru. Sira sei deskansa hela tanba la raut, sira hakmatek iha knua neba. Wain hira udan monu rai, sira sei sai hotu no tun mai vila: iha estrada ibun, tasi ibun, no para iha tasi laran neba.

Foin dadauk ita lé notisia foun ida kona ba Ministeriu Turismu planu osan 2020 tau miliaun rua Dolar Amerikanu ba tuir expo ida iha rai liur (se la sala iha Katar), atu hamnasa la hamnasa maibe ne mak realidade. Ita iha krise akal sehat ou kewarasan kona ba strategia desenvolvimentu, liu-liu kona ba turismu nian. Tanba ita koalia atu desenvolve setor turismu, maibe ita la tau esforsu no rekursu barak liu ba problema prinsipal.

Ita hein deit, tempu too udan atu mai, ita sei hare objetu lixu iha linha kosteira iha cidade Dili nian. Udan ben sei hurlele lixu sira ba tasi, depois laloran hurlele sira mai fali tasi ibun. Objetu lixu forma iha tasi ibun ne sai ona hanesan karater ida ba Cidade Dili desde ukun an too agora.


**Espera katak ida ne’e bele fo inspirasaun.